Navještenje

Župa Navještenja Blažene Djevice Marije

XXII. Biblijsko bdjenje

VEČERNJIM ZAHVALNIM EUHARISTIJSKIM SLAVLJEM ZAVRŠENO XXII. BIBLIJSKO BDJENJE U ŽUPI NAVJEŠTENJA BDM U VELIKOJ GORICI

Večernjim zahvalnim euharistijskim slavljem, koje je predslavio monsinjor Juraj Jerneić, upravitelj Svećeničkog doma sv. Josipa u Zagrebu i župnik u Kalju, u subotu 12. ožujka, završeno je 22. Biblijsko bdjenje u župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici. 

Neprekidno danonoćno čitanje Svetog pisma, tijekom kojeg je Biblija pročitana od korica do korica, trajalo je pet dana. Započelo je na Pepelnicu 2. ožujka večernjim misnim slavljem, koje je u župnoj crkvi predvodio župnik Norbert Ivan Koprivec. Čitanje Biblije odvijalo se uz zapaljenu svijeću, a u njemu su sudjelovali vjernici iz župe Navještenja i drugih velikogoričkih župa. Bdjenje je prekidano misnim slavljima.

“Kod vas se začelo nešto što traje već 22 godine i u tome ste bili prvi bar u ovom dijelu svijeta. Onda se to iz Velike Gorice proširilo na još neke župe po Hrvatskoj, sve do Rima. A to je da ste okupili ekipu koja je bila kadra zainatiti se i reći ‘Hajde tu svetu knjigu, do koje je nama stalo toliko, da je pročitamo službeno naglas od prve do zadnje stranice’ To je nešto s čime ćete se moći dičiti i, danas nakon toliko puta, moram reći čestitam – po tome ste posebni. Lijepo je pročitati na web stranicama Zagrebačke nadbiskupije da je Velika Gorica ponovo pročitala Bibliju i da je čitava župa od toga imala koristi”, rekao je u uvodu homilije mons. Jerneić. Dodao je da bi bilo dobro napraviti usporedbu s onim što je napisano 500 godina prije Krista u Knjizi Nehemijinoj kad je svećenik Ezra donio Knjigu zakona i čitao je na Trgu pred narodom od jutra do podneva. Sav je narod plakao slušajući riječ Zakona. 

“500 godina prije Isusova rođenja ovo je zapisano. I tada se čitala Biblija. Kad govorimo o svetoj knjizi među kršćanima govorimo o našoj Bibliji dok je Židovska trebala biti samo Stari Zavjet. Nije narod nekada imao prilike uzeti Bibliju u ruke. Zato jer je kao knjige nije bilo na svakom mjestu. Tek u 17. st. u Europi je započelo školovanje djece i mladeži. I rijetki su bili oni koji su mogli otići u neki samostan gdje su se školovali, naučili čitati, pisati, računati. Jednu stvar bi trebalo zapamtiti, a to je da su sve škole zapravo započele u crkvenim krugovima. I zdravstvo je započelo u crkvenim krugovima uz samostane i učene ljude, i prve apoteke i liječnici i organizirani smještaji bili su postavljeni i vođeni u crkvenoj strukturi… Biblija je tiskana jako kasno. Kad su naši preci došli na ovaj prostor nisu imali cijelu Bibliju i nisu znali čitati, a oni tekstovi, koje su imali u samostanima i župama, bili su rukom pisani. Naš sunarodnjak Bartol Kašić uspio je 1623. prevesti Bibliju ali je imao problema jer tada nije bilo, u današnjem smislu, hrvatskog jezika. I zbog toga se nije mogao Kašićev prijevod iskoristiti. Prvi tiskani prijevod Biblije tiskan je u Mađarskoj 1831. Biblija kakva je danas najraširenija otisnuta je 1968. god. u Zagrebu. Do danas je ta biblija otisnuta u više od 400 000 primjeraka. I zato ona može biti gotovo u svakom vjerničkom domu. Vi ste ovdje u Velikoj Gorici pokazali da vam je do te knjige stalo jer ona će vama pomoći u nekim trenucima kad se postave pitanja na koja treba imati i znati odgovor… Ako ne razumijemo dane, sate, povijesne osobe, događaje teško je čitati, pogotovo Stari Zavjet. Da ne čitate samo nepoznati tekst, kad god je prilika, postavite, ako imate, koje pitanje svojem župniku. Da znate sebi i svojima pojasniti i staviti neke stvari na mjesto. Bit ćete radosni jer nećete čitati nepoznati tekst već nešto što razumijete. Ako je kroz ova sva čitanja Biblije par posto ljudi postalo pobožnije, oltaru prikladnije, već je to veliki uspijeh. A ova zaraza koja je krenula iz Velike Gorice, ja bih želio da ode što šire, što dalje. Ja sam na vas ponosan. I onda uvijek lako priznam ‘Ja sam im bio kapelan’”, zaključio je propovijed monsinjor Jerneić. 

Euharistijsko slavlje uzveličao je pjesmom župni zbor. Na kraju misnog slavlja župnik je zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji i danonoćnom čitanju Biblije. Biblijsko Bdjenje ovjekovječeno je zajedničkom fotografijom sudionika misnog slavlja nakon čega je uslijedio agape za sve sudionike Bdjenja u Pastoralnom centru Nazaret. 

U Biblijsko bdjenje čitanjem Svetog Pisma uključile su se i druge zajednice župe Navještenja: Obiteljska, Marijina blagoslovna zajednica, ministranti, Misijska zajednica.

Ovogodišnje, kao i dosadašnja Biblijska bdjenja, imalo je za cilj, ne samo da se Biblija pročita, već je to bio korizmeni poticaj da Sveto pismo iz skrivenih polica dođe na najsvetije mjesto u kući, da bude blizu oku, a na taj način i blizu srcu i da čovjek počne živjeti prema Božjoj riječi.

U župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici, u kojoj se na poseban način časti događaj kojim je Marija primila vijest od Boga da će začeti i roditi Sina Božjega, čašćenje Božje riječi Biblijskim bdjenjem prvi se put dogodilo 2001. godine. Više se godina na redovitim susretima okupljala skupina laika. Čitali su Božju riječ, molili, pjevali i osjetili poticaj Duha Svetog na početku novog tisućljeća ljudima skrenuti pozornost na zapisanu Božju riječ. Premda se nadahnuće javilo laicima, zamisao čitati Bibliju neprekidno pet dana i pet noći prihvatio je i podržao ondašnji župnik mons. Josip Frkin. Riječ je Božja putem Biblijskog bdjenja iz Velike Gorice „nastavila trčati i proslavljati se“ (usp. 2 Sol 3,1) i u drugim župama diljem Hrvatske, a prešla je i granice Domovine. Neprekidno čitanje Svetoga pisma 2008. godine zaživjelo je u Rimu kada je čitanje započeo Sveti Otac Benedikt XVI. Za tu prigodu, u materijalima biskupske Sinode o Božjoj riječi koja se tada odvijala, istaknut je prijedlog velikogoričke župe Navještenja da se uvede blagdan Riječi Božje. 2020. godine u sveopćoj smo Crkvi po prvi put slavili novi blagdan Nedjelju Božje Riječi. 

Tekst i foto: Snježana Kirinić Grubić